
„Građani su izašli iz karantina, životna sredina je konačno postala društvena tema u Srbiji, ali institucije su ostale zatvorene“, zaključak je sa predstavljanja osmog godišnjeg Izveštaja iz senke Koalicije 27, “Poglavlje 27 u Srbiji: Napredak pod ključem”.
Izveštaj, koji prati napredak reformi predviđenih EU pregovaračkim Poglavljem 27, analizira stanje u 10 oblasti u životnoj sredini u Srbijii i ove godine akcenat stavlja na nedostatak učešća građana, stručne javnosti i civilnog sektora u procesu donošenja odluka u životnoj sredini.
„Očekivano je poraslo interesovanje građana za zaštitu životne sredine i prirodnih vrednosti, ali to nažalost nije dovelo do toga da ova oblast postane prioritet Vlade Republike Srbije. Nakon osam godina praćenja, jasno vidimo trend sužavanja prostora za uključivanje javnosti u odlučivanje o životnoj sredini. Pandemija je to dodatno otežala, postavši izgovor kojim se zatvaraju vrata za građane koji žele da odlučuju u svojoj budućnosti“, ocenila je direktorka Mladih istraživača Srbije u ime Koalicije 27, Tanja Petrović.
Neki od načina na koji se učešće javnosti u procesima donošenja odluka obehrabruje jeste poštovanje formi I zakonskih minimuma uz kratke rokove I organizaciju javnih uvida I rasprava u doba praznika ili u uslovima kada je prisustvo građana otežano, pokazalo je istraživanje „Javnost na distanci“ koje je sprovela organizacija Polekol. U periodu od marta 2020. do marta 2021, tokom karantina i epidemioloških mera, samo u Beogradu je sprovedeno 99 ranih javnih uvida, javnih uvida i rasprava.
„Gradska uprava je epidemiološku situaciju iskoristila na različite načine da odluke donosi uz ograničeno uključivanje građana ili njihovo potpuno isključivanje, iako su neki planovi izazvali veliko interesovanje javnosti i želju za učešćem. Kroz istraživanje, uočili smo da se građani koji žele da učestvuju u ovim procesima dele na dve linije – konstruktivne, ako imaju neki direktan interes u planovima, i nekonstruktivne, koji nemaju direktan interes, ali su zabrinuti i imaju pitanja ili prigovore. Ovoj drugoj grupi se uskraćuje pravo da učestvuju u javnim raspravama i uvidima, što smo videli tokom javne rasprave o strateškoj proceni uticaja za projekat Linglong, ili kada je na uvidu bio plan detaljne regulacije Makiša na koji je bilo više stotina primedbi“, istakla je Žaklina Živković iz Polekola.

Osim na obeshrabrivanje javnog dijaloga, izveštaj ukazuje i na problem nedostupnosti tačnih i pravovremenih podataka o stanju životne sredine, kao preduslova za kvalitetne odluke. Taj problem posebno dolazi do izražaja u odnosu između institucija i medija.
„Postalo je skoro nemoguće dobiti od Ministarstva za zaštitu životne sredine ijedan inspekcijski nalaz u kom se uočava neki problem. I Agencija za zaštitu životne sredine je izuzetno zatvorena, pogotovo kad je reč o zagađenju vazduha, iako ima zakonsku obavezu da to prati i obaveštava javnost o tome. Ministarstvo zaštite životne sredine na naše zahteve za pristup informacijama od javnog značaja odgovara u roku od 40 dana, što je zakonski rok, ali nedovoljno brzo za odgovarajuću reakciju na problem. Na primer, podatke o stanju vazduha u Smederevu dobili smo tek posle nekoliko žalbi Povereniku za pristup informacijama od javnog značaja, a govorimo o gradu gde je vazduh zagađen svaki drugi dan,“ kaže Dina Đorđević iz Centra za istraživačko novinarstvo Srbije.
Nedostatak podataka je ono što je pokrenulo i građane Valjeva da do podataka dođu sami, kroz rad organizacije „Lokalni odgovor“, koja se bavi monitoringom kvaliteta vazduha u tom gradu.
„Više od dve decenije imamo problem sa vazduhom u Valjevu, a godišnje desetoro ljudi prerano umre zbog zagađenja vazduha. Brojne inicijative, apeli, akcije, izveštaji na nedeljnom nivou koje objavljuju lokalni mediji, sve to nailazi na zid ćutanja lokalne samouprave. Vazduh u Valjevu je opasan po život, ali to nema ko da čuje“, upozorila je Slavica Pantić iz Lokalnog odgovora.
Tamo gde su dostupni, podaci su neretko nelogični i kontradiktorni, što otvara pitanje na čemu se zasnivaju politike i akcioni planovi vezani za životnu sredinu. Ovakvi problemi uočeni su u oblastima upravljanja otpadom, hemikalijama, kvaliteta vazduha, voda, šumarstva i zaštite prirode.
„Imamo primer podatka o količini otpada koja se proizvede u Srbiji na godišnjem nivou – brojka koju ima Agencija za zaštitu životne sredine je čak šest puta manja od brojke Republičkog zavoda za statistiku. U oblasti upravljanja hemikalijama, broj nebezbednih proizvoda na tržištu Srbije, otkrivenih pri monitoringu Instituta i Zavoda za javno zdravlje, ne poklapa se sa brojem javno dostupnih objava o nebezdbednim proizvodima u NEPRO bazi podataka“, istakla je Tanja Petrović.
U poslednjem izveštaju o napretku Srbije, Evropska komisija je napredak u oblasti zaštite životne sredine ocenila kao ograničen.
„Tom ograničenom napretku doprinosi manjak komunikacije između donosilaca odluka i građana, što ovaj izveštaj i apostrofira. U predstojećem periodu, pred nama su važni regionalni procesi kao što je Zelena agenda za Zapadni Balkan, koji mogu biti značajno mesto susreta i promena na ovom polju, na šta se i Vlada Republike Srbije obavezala“, podsetio je programski menadžer za životnu sredinu i klimatske promene Delegacije EU u Srbiji, Antoan Avinjon.
Ipak, sagovornici su se složili da je bitno insistirati na dijalogu i učešću građana u procesima donošenja odluka, kao i da su napori medija, civilnog sektora i samih građana ključni za razvoj boljeg dijaloga u društvu.
„Kao država koja podržava globalnu borbu sa izazovima u životnoj sredini, podržavamo civilno društvo kao partnere, ali i sektor koji budno prati proces implementacije reformi predviđenih evropskim zakonodavstvom. Ovo činimo zato što verujemo da reforme moraju da budu inkluzivne i uključe različite nivoe društva, poput građana, civilnog i privatnog sektora. Učešće i dijalog su centralna tačka demokratije i to je ono što želimo da osnažimo i ohrabrimo„, poručila je ambasadorka Švedske u Srbiji, Anika Ben David.
Važnost Izveštaja iz senke istakli su i dugogodišnji partneri Koalicije 27.
„Izveštaj Koalicije 27 je ključni dokument koji je čitan u Briselu i institucijama Evropske unije i svojevrsno „sveto pismo“ koje bi trebalo pratiti prilikom sprovođenja reformi životne sredine u Srbiji. Ponosni smo što smo partneri već osam godina i zadovoljni smo što Izveštaj napreduje iz godine u godinu, prepopruke su preciznije, a monitoring reformi jasniji. Ovaj dokument nam mnogo znači“, rekao je direktor Hajnrih Bel fondacije u Beogradu, Simon Ilse.
Alternativa za bezbednije hemikalije (ALHem) je članica Koalicije 27 i svake godine priprema poglavlje Upravljanje hemikalijama za Izveštaj iz senke.
Kompletan Izveštaj Koalicije 27 „Napredak pod ključem“ može se pronaći na web stranici Koalicije 27, a uskoro će biti dostupan i na delu Publikacije na našoj web stranici.